Konferencija okuplja stručnjake, aktiviste, udruge i umjetnike čije je rad vezan uz politike sjećanja na antifašističku baštinu, kulturna dobra i spomenike radničkog pokreta, Narodno oslobodilačke borbe i revolucije na prostoru Hrvatske i drugih zemalja bivše Jugoslavije, kao i politikama sjećanja vezanim uz  kulturno baštinjenje (post) socijalističkih zemalja Istočnog bloka.
Konferencija predstavlja teme valorizacije i zaštite spomenika nastale vezano za promjene paradigmi, zakona i institucionalnih okvira post socijalističkih zemalja te nas upoznaje s primjerima  odnosa prema memorijalnoj  baštini u zemljama bivše Jugoslavije i Istočnog bloka, baštinskim praksama vezanim za inicijative lokalnih zajednica i pojedinaca i drugim kritičko aktivističkim djelovanjem , te zaključno s novim modelima i potencijalima života memorijalne baštine.  
Osim znanstvenih izlaganja i istraživanja, konferencija će predstaviti umjetnički istraživački rad, kroz izložbe, projekcije i Master Class radionice koje će  održat će Tanja Dabo, Dalibor Martinis i Siniša Labrović vezano uz teme revizionizma, nacionalizma i modela reprezentacijskih strategija političkog sustava.
Međunarodna konferencija Refreshing Memory objedinjuje relevantne struke; od konzervatora, prostornih planera, antropologa, suvremenih arheologa i pravnika do povjesničara/povjesničara umjetnosti i teoretičara arhitekture koji će prikazati primjere odnosa prema memorijalnoj baštini, pravne i  materijalne prakse očuvanja memorijalne baštine, čime se želi educirati o pozitivnim praksama i potencijalnim modelima očuvanja forme i digniteta spomenika i memorije kod nas.
Ističemo specifičan  pristup „baštini odozdo“ koji će se predstaviti kroz izlaganja istraživača i teoretičara iz regije i okrugli stol s protagonistima baštinskih praksi na terenu – s fokusom na inicijative i iskustva zajednica ili pojedinaca.

Tematski blok koji uređuje povjesničarka umjetnosti dr. Sanja Horvatinčić okuplja istraživanja koja različitim pristupima i metodama propituju ideološke pretpostavke suvremenih koncepata baštine, definiranih lokalnim politikama pamćenja i/ili širim europskim diskursom o političkom nasljeđu 20. stoljeća. Bilo da je riječ o materijalnoj kulturi, spomenicima ili muzejskim zbirkama, riječ je o baštinim praksama kojima se nastoji sačuvati ili reaktivirati politički svjestan i društveno aktivan odnos prema emancipativnim  povijesnim narativima, kao odgovor na njihov kontra hegemonijski status u kontekstu jačanja povijesnog revizionizma i nekritičke primjene neoliberalnih modela upravljanja baštinom na prostoru bivše Jugoslavije.

Tematski blok koji uređuje povjesničarka umjetnosti Lana Lovrenčić  Socijalističko i antifašističko nasljeđe u (post)tranzicijskom prostoru  bavit će se zemljama istočne Europe. Fokus ovog bloka odnosi upravo na načine kojima je  promjena političke paradigme spomenike učinila nepoželjnima i propituje izvorište današnje situacije, sličnosti i razlike u procesima poništavanja, uništavanja, rušenja i fizičkog uklanjanja baštine.  

Teoretičar arhitekture Maroje Mrduljaš u bloku posvećenom memorijalnoj arhitekturi u  socijalističkoj Jugoslaviji u fokus stavlja specifične arhitektonske objekte koji imaju konkretnu namjenu i operativne programe, istovremeno obnašaju memorijalne muzejske i druge kulturne svrhe, pri čemu su i sami monumentalni memorijalni spomenici. Na projektima Muzeja Revolucije te raznih tipova društvenih domova s memorijalnim ulogama arhitekti se suočavaju s pitanjem kako pomiriti simboličko-ekspresivno i funkcionalno. Blok ukazuje kontradikcije i potencijali novih tipologija, te njihove aktualne prostorne potencijale. Maroje Mrduljaš je jedan od glavnih protagonista zaslužan za vidljivost i valorizaciju kulturne baštine socijalizma vezanu uz izložbu u njujorškoj MOMA-i „Betonska ili konkretna utopija“ odnosno kako je predstavljena u SAD-u  „Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980“.

Udruga SF: ius  nudi  osvježavajuće integralne i raznolike pristupe memorijalnoj baštini kroz interdisciplinarni tim mladih istraživača ukazujući posebno na probleme povijesnog revizionizma.
Okrugli stol
Nakon izlaganja europskih istraživača, blokovi završavaju zajedničkim razgovorom u kojem nam je u interesu da sudjeluju i predstavnici relevantnih stručnih institucija u Hrvatskoj, kao i pripadnici relevantnih struka i inicijativa od antropologa i povjesničara do pravnika.
________________________________

 1Naziv Refreshing memory preuzet je iz pravnog rječnika, a predstavlja proces pomaganja svjedocima da se prisjete  detalja tijekom suđenja dopuštajući mu da konzultiraju dokumente, memorandume ili knjige kako bi bolje zapamtili prošle događaje o kojima svjedoče.